70 miktiwit tik tepewiltilis iwan gas tepajmiktia ka Siria
Miktiwit 70 tukniwan, ijtik yejemet 11 kunet, tik
se tepewiltilis iwan se “gas tepajmiktia” tik se techan itan ne itatuktilis ne takumuntianit ka Siria, itukay Khan Shaykhun, ijtik ne taltakutun ipal Idlib. Ne “Tapachiwiluyan
ipal ne Tay Ipal Muchi Tukniwan ka Siria” (SOHR tik ingles) ina ka kikwijket
gas ika miak nemituyat muijiutzakwat wan majmatamit wan tenpupusukat.
Ne chanejket inat ka pejki ka tapuyawa, achka
6:30 am, keman kikakket tepuspatanit ka ajku wan nemanha miak tatapanilis
tajpaltik. Ne tekniwan pejket kukuyat talul. Inaket ka inte weliket kishmatit ne
tepuspatanit, melka ne kalpuli ipal Siria wan Rusiaj kikutamintiwit bojbombaj yewa ijpak
ini techan. Rusiaj ina ka inte nemiket ka né uni tunal. Ne kalpuli ipal Siria
inatuk miak wipta ka inte keman kikwijtuk ush kikwis tajtamiktijka ijkiuni.
Melka uni, ne Tejtechan Senputzujtuk (TS, ush ONU tik kastiaj) kiajsituk yeshpa
ka kia kikwijtuk, wan ne mutewelnekilis wan ne tetajpalmet ipal occidentej kalnamikit
ka ne kalpuli ipal Siria kaj kichijki ini tepewiltilis.
Mariam Abu Khalil, se chanej kipia 14 shiwit, kilwij ne New York Times ka ne tatapanilis kishtij se "mishnanakat" tultik ijtik
ne ilwikak. Yaja mukaltzak wan kitak ka, kwak ne chanejket kisket pal kinpalewia ne
shujshutatuk, “kijiukwijket ne gas wan mikiket”. Mohammed Rasoul, kaj
kitekimaka se ambulanciaj ka Idlib, kilwij ne BBC ka keman ajsiket ne
tapajtianimet, 35 minutoj ipan ne tatapanilis, kiajsiket miak muijiutzakwat ka talchi. Miak fotoj mutalijtiwit matapan ne kilwitiat takamet, siwatket, wan
kukunet mijmiktuk ijkiuni, inte iwan chijchiraj inhijpak.
Ina nusan se teilwiani ka se tepuskwete
kichaluj se kalkukuyanit kan nemituyat kinpajtiat ne chijchiwilijtuk. Ne
kajkalkukuyanit ka nepa inte ipanit wan weli ma mupetewa ne tapual ipal ne
mikinit. Ne “Tzunchimal Ijistak”, se tepewa ka tepalewia ijtik ini
tajtaltakutun, kilwij Al-Jazeera ka achka 300 tekniwan mushutaket.
Inteuk welitiwit kishmatit ne gas ne mukwij. Ne
Organizacion ipal ne Yektunal ka Taltikpak (OMS tik kastiaj) kishketza ka ne
gas anka se organofosforadoj, ne weli kijtakua ne kwajkwanelwat. Abdulhai
Tennari, se tapajtiani tik ne techan ipal Sarmin, ina ka katka sarin, ika miak yektiaket
kwak kinmakak atropinaj, se pajti ipal ini gas. Hasan Haj Ali, ne tatuktiani
ipal ne tasumanital makishtijtuk ipal Idlib, inak ka Rusiaj tashijshikua wan ne
takumuntianit inte welit kichiwat ini gas. ISIS kikwijtuk “gas mostaza” tik
Siria wan Iraq, pero inte muajsi tik Khan Shaykhun.
Ini ne tepewiltilis ne kimiktuk mas tukniwan tik
Siria ka ipan ne tepewiltilis iwan sarin tik 2013 tik ne techan ipal Ghouta, ka
itenpan Damascoj, ne kimiktijtuk mas ke makwil tzunti takamet, siwatket wan kukunet
(inak ne SOHR). Tik ne shiwit panutuk, se bombaj ipal cloroj mukutaminki ijpak
Alepoj wan kimiktijket chiknawi chanej.
Ne TS ina ka kitejtemus ini tepewiltilis ken se
“tateyekchiwalis ipal tasumalis”. Ne titanijtuk ipal ne Ejestadoj Senputzujtuk
(ES) tik ne TS, Nikki Haley, kiajwak Rusiaj ika inte welituk tatekimaka tik
Siria wan kikupachua ini tejtepewiltilis. Ne Weytatuktilis Senputzujtuk,
Franciaj, wan ne ES kishpanujket se tajkwilul ne kitajtani se tatejtemulis
yekajtuk. Rusiaj inak ka ne tajkwilul inte yek. Haley inatuk nusan ka ne ES muishtukas
ijtik Siria asu ne TS inte nankilia itech ini tepewiltilis.
No hay comentarios:
Publicar un comentario